Kompanija "MK grup" dobila je dugoročni zajam od 50 miliona evra, koji joj je odobrilo Nemačko društvo za investicije i razvoj (DEG) uz sufinansiranje Holandske razvojne banke i Austrijske razvojne banke, a koji će biti iskorišćen za nove investicije i smanjenje troškova proizvodnje šećera, rečeno je na potpisivanju ugovora o kreditu. Ugovor su u hotelu Hajat potpisali predsednik "MK grupe" Miodrag Kostić, direktorka Agrobiznisa, šumarstva i prehrambene industrije DEG Franciska Holman i Marjolejn Landher iz Holandske razvojne banke. Novac iz kredita će biti uložen u smanjenje troškova i povećanje energetske efikasnosti proizvodnje, uz očuvanje životne sredine. Najveći deo novca biće uložen u novu opremu za dobijanje šećera iz melase. Novom tehnologijom u pogonu za pretvaranje melase, nus proizvoda, u šećer, značajano će se smanjiti utrošak energije, i biće jeftiniji tri do pet puta nego beli konzumni šećer.
Nemačko društvo za investicije i razvoj odobrilo dugoročni kredit od 50 miliona evra kompaniji "MK grupa", uz sufinansiranje Holandske razvojne banke i Austrijske razvojne banke. Zajam će biti iskorišćen za nove investicije i smanjenje troškova proizvodnje šećera.
Kompanija "MK grup" dobila je dugoročni zajam od 50 miliona evra, koji joj je odobrilo Nemačko društvo za investicije i razvoj (DEG) uz sufinansiranje Holandske razvojne banke i Austrijske razvojne banke, a koji će biti iskorišćen za nove investicije i smanjenje troškova proizvodnje šećera, rečeno je na potpisivanju ugovora o kreditu.
Ugovor su u hotelu Hajat potpisali predsednik "MK grupe" Miodrag Kostić, direktorka Agrobiznisa, šumarstva i prehrambene industrije DEG Franciska Holman i Marjolejn Landher iz Holandske razvojne banke.
Kostić je izjavio da će novac iz kredita biti uložen u smanjenje troškova i povećanje energetske efikasnosti proizvodnje, uz očuvanje životne sredine.
Prema njegovim rečima, najveći deo novca biće uložen u novu opremu za dobijanje šećera iz melase. Novom tehnologijom u pogonu za pretvaranje melase, nus proizvoda, u šećer, značajano će se smanjiti utrošak energije, i biće jeftiniji tri do pet puta nego beli konzumni šećer, objasnio je Kostić.
Prema njegovim rečima, novi postupak će 80 odsto šećera iz melase vratiti u šećer, što će za 15 odsto podići iskorišćenost šećerne repe.
Deo kredita je za sušaru repnog rezanca, čime će bitno biti smanjena emisija ugljen-dioksida.
Planiramo investicije u postojeće i nabavku novih sistema za navodnjavanje, posle čega će ukupna površina irigacionih sistema u sastavu "MK grupe" biti nešto veća od 5.000 hektara, dodao je Kostić.
On je naveo da je kredit odobren pod povoljnim uslovima, a naročito povoljan je rok vraćanja kredita, što omogućava i dugoročna ulaganja. To je ono što u stvari srpskoj ekonomiji najviše treba, napomenuo je Kostić. Kako je naveo, do idućeg leta svih 50 miliona će biti uloženo.
"Ulaganje omogućava efikasniju poljoprivredu"
Poljoprivreda je mnogo značajnija grana u Srbiji danas, nego u većini zemalja EU, ona zapošljava veliki broj ljudi, kako u poljoprivrednoj proizvodnji, tako i industrijama, koje su na nju naslonjene, što je 20 odsto, predočio je Kostić.
Svako ulaganje dugoročnih sredstava u poljoprivredu, omogućava joj da bude efikasnija, naveo je, to je ono što Srbiji fali.
Srbija kao mala zemlja ukoliko ne bude ulagala u proizvodnju dodatne vrednosti, što će joj dati konkurentnost, teško da će moći lako i brzo da izađe iz krize, zaključio je vlasnik "MK grupe".
Direktor DEG-a Piter Time je napomenuo da je ta finansijska institucija od 2001. godine uložila milijardu evra u energetski sektor Srbije i 200 miliona u vodosnabdevanje i prečišćavanje otpadnih voda.
Globalno DEG, kao produžena ruka "KFV grupe", najviše ulaže u poljoprivredu, naročito u industriju šećera. On je ukazao da je agrar od vitalnog značaja za ekonomiju, ne samo za novo zaopšljavanje, već i za desetine hiljada poljoprivrednih proizvođača.
Dugoročnim kreditom od 50 miliona "MK grupi" želimo da povećamo proizvodnju, ali i izvoz šećera u Evropu, kao i broj radnih mesta, imajući u vidu visoku stopu nezaposlenosti u Srbiji, rekao je Time.
On je dodao da su se pri odobravanju kredita, osim boniteta firme, vodili i njenim ugledom.